Kaki777Kaki777Kaki777Kaki777Kaki777slot thailandAkun Slot GacorAkun GacorSlot Jp GacorMpo Slot GacorAkun ProSlot AsiaRtp SlotSlot OnlineLink SlotSlot PragmaticSlot PgAnti RungkadSlot JepangDepo SlotSlot DanaSlot ZeusSlot MahjongSlot GopaySlot ManiaSlot ThailandSlot Ovoslot gacor maxwin
Neformalne mreže moći, politička patronaža i klijentelizam u Srbiji i na Kosovu - SeConS
KONTAKT

Studija predstavlja rezultate empirijskog istraživanja neformalnih veza između političke i ekonomske elite u Srbiji i na Kosovu. Neformalne i lične mreže koje datiraju iz perioda socijalizma predstavljaju važno nasleđe za razvoj demokratskih sistema i tržišne ekonomije u bivšim socijalističkim zemljama. U kontekstu slabog i nejasnog institucionalnog i normativnog okvira pojedinci imaju tendenciju da se oslanjaju na neformalne institucije i prakse. Stoga su obrasci klijentelizma i „kultura neformalnog“ važni za razumevanje savremenih putanja razvoja političkih i ekonomskih podsistema bivših socijalističkih društava.

Opšti cilj istraživanja bio je da se identifikuju glavni oblici, determinante i socijalni efekti neformalnih normi, odnosa i praksi kroz koje politička elita zarobljava ekonomske resurse u Srbiji i na Kosovu. Kvalitativni istraživački pristup podrazumevao je analizu relevantne literature i izvora podataka i polu-strukturisane intervjue – licem u lice, sa predstavnicima političkih i ekonomskih elita na republičkom i lokalnom nivou

Iako je došlo do institucionalnih i personalnih promena u političkom i ekonomskom sistemu nakon 2000. godine, analiza neformalnih odnosa, partijske patronaže i političkog klijentelizma u Srbiji pokazala je da je politička dominacija nad ekonomskim sistemom sveprisutna, tj. da su moć i privilegije koncentrisani u okviru malog broja ljudi. Složen neformalni sistem moći i distribucije resursa postavljen je i održava se na bazi neformalnih, ali krajnje strogih pravila, kao i na bazi skrivenih, ali izrazito funkcionalnih uloga. Analiza na Kosovu je takođe pokazala da su odnosi između ekonomske i političke arene međuzavisni. Ključni akteri su političke elite, koje su zahvaljujući neograničenom pristupu javnim resursima „odgovorne“ i za nastajanje novih ekonomskih elita.

*Ovaj naziv bez prejudiciranja statusa Kosova je u skladu sa rezolucijom Ujedinjenih nacija 1244 I odlukom Međunarodnog suda pravde o kosovskoj deklaraciji o nezavisnosti.