KONTAKT

Studija „Rodne nejednakosti u Republici Srpskoj iz perspektive životnih tokova“ rezultat je istraživanja koje je SeConS tokom 2016. sproveo za potrebe Gender centra Vlade Republike Srpske, a uz podršku UN Women. Cilj ovog pionirskog istraživanja bio je da se iz dinamičke perspektive životnih tokova sagleda u kojim se dimenzijama ispoljavaju rodne nejednakosti, koji su njihovi koreni i kakvi su im ishodi. Pristup životnih tokova omogućio je da se rodne nejednakosti sagledaju između generacija, da se uoče prepreke sa kojima se žene i muškarci suočavaju na različitim životnim putanjama, kao i da se sagledaju problemi koje donosi tranzicija ka novim životnom fazama.

Kvantitativni deo istraživanja sproveden je na uzorku od 489 domaćinstava, odnosno 1.632 pojedinaca/ki u RS i dopunjen je biografskim i dubinskim intervjuima na uzorku od 20 ispitanika/ca različite starosti, obrazovanja, bračnog i roditeljskog statusa, iz gradskih i seoskih područja.

Rezultati istraživanja pokazuju da u oblasti obrazovanja postoje izražene rodne i međugeneracijske razlike. Sa mlađim generacijama raste nivo obrazovanja, a rodni jaz u korist muškaraca najizraženiji je kod starijih od 65 godina. Sa druge strane, ekonomski aspekti rodnih nejednakosti među generacijana su nepromenljivi, a koreni rodne segregacije sežu još od detinjstva.

Primetno je pomeranje ulaska u brak ka starijim godinama, ali samo planirane porodice ostaje nepromenjeno, budući da je i među mladima mala kontrola nad tranzicijom u roditeljstvo.

Subjektivno blagostanje, kao i učešće u organizacijama civilnog društva i političkim partijama opada sa starijim generacijama i takođe je rodno specifično. Rodne razlike postoje i u pogledu zdravlja i zdravstvenih praksi, kao i u odnosu na strategije unapređenja životnog blagostanja: muškarci se više opredeljuju za radne strategije, dok žene u obrazovanju vide sredstvo za poboljšanje blagostanja.