Mladi sa invaliditetom na tržištu rada u Srbiji


Aktivacijom do inkluzije u zapošljavanju - podrška mladima sa invaliditetom

jun 2016 - mart 2017

U cilju unapređenja procesa zapošljavanja mladih sa invaliditetom, SeConS je u partnerstvu sa Forumom mladih sa invaliditetom (FMI) sproveo istraživanje koje je omogućilo uvid u prakse zapošljavanja mladih sa invaliditetom na području Beograda. Istraživanje pokazuje koje su to prepreke na koje nezaposleni mladi sa invaliditetom i poslodavci nailaze i koje mere podrške se mogu iskoristiti za prevazilaženje ovih prepreka.

Ovo je prvo istraživanje o položaju mladih sa invaliditetom na tržištu rada u Srbiji od donošenja novog Zakona 2009. godine i predstavlja nastavak uspešne saradnje sa FMI. Naime, istraživanje koje su SeConS i FMI sproveli u periodu od 2012. do 2014. godine odnosilo se na uslove zapošljavanja propisane Zakonom o zapošljavanju osoba sa invaliditetom.

Istraživanje je pokazalo da su mladi sa invaliditetom u Beogradu nešto bolje obrazovana populacija osoba sa invaliditetom koja je aktivna na tržištu rada u odnosu na ostatak Srbije. Za poslodavce se, s druge strane, može reći da su od momenta donošenja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom naučili više o mogućnostima radnog angažovanja osoba sa invaliditetom, te da su i postali tolerantniji.

Rezultati istraživanja pokazuju da je znatan broj mladih sa invaliditetom aktivan na tržištu rada u Beogradu, da su motivisani i da se osećaju osposobljenim za radne zadatke. Lokalne specijalizovane škole prate trendove na tržištu rada, ali na strani potražnje situacija nije sasvim povoljna. Prema nalazima ovog istraživanja, na tržištu rada se stvorila specifična niša, budući da poslodavci tragaju za osobama sa invaliditetom koje imaju lakšeoblike invaliditeta, za koje su potrebna manja prilagođavanja prilikom integrisanja u radni prostor i kolektiv. Izuzetak su velike korporacije koje su standarde za zapošljavanje osoba sa invaliditetom razvijale kroz politiku korporativne odgovornosti. One neretko imaju razvijene sisteme za njihovu profesionalnu rehabilitaciju, koji često prevazilaze standard propisane od strane države.

Kao ishod svojevrsne segregacije mladih sa invaliditetom na tržištu rada javlja se nekoliko negativnih posledica. Mladi sa invaliditetom najčešće rade na poslovima koji su ispod njihovih kvalifikacija. Dešava se da poslodavci pogrešno percipiraju njihovu radnu sposobnost, pa im daju smanjen obim posla I manje zahtevne zadatke. Većina njih radi na privremenim poslovima, kratkoročno ili u okviru javnih radova ili nekih projektnih aktivnosti. Među mladima sa invaliditetom trajna zaposlenost je višestruko manja nego među ostalim mladim osobama.